Hrvatska je zemlja s preko sto autohtonih sorti vina.
O vinu su se pisale pjesme, o njemu se pjevalo i pjeva se, njeguje ga se i posvećuje mu se pažnja i u podrumu i na stolu. S vinom se živi, putuje i istražuje, ono spaja i raduje, govori o onima koji ga proizvode, o onima koji u njemu uživaju, o njihovu, ali i svom podrijetlu, o narodu, načinu života i zemlji iz koje dolazi. O kojem god vinu bila riječ, onom mirnom ili pjenušavom, s njim se treba znati ophoditi, treba znati kako mu pristupiti i kako ga kušati. I svakako treba mu dati pažnju koju zaslužuje jer ljudi koji se bave proizvodnjom vina ulažu golem trud da bismo mi mogli okusiti i osjetiti sve te divne mirise i okuse. Bogatstvo i kvaliteta hrvatskih vina odavno su poznate i potvrđene u cijelom svijetu. Sve naše regije imaju se čime hvaliti jer naši vinari marljivo rade, neprestano napreduju i razvijaju svoje etikete, ali i hrvatsku vinsku priču općenito. To pokazuju brojna priznanja uglednih svjetskih stručnjaka i vinskih znalaca koji našim vinima redovito dodjeljuju najviše ocjene na međunarodnim ocjenjivanjima i koja se nalaze u ponudi brojnih restorana. Da rade izvrstan posao, pokazali su vinari Dalmacije, Istre, Slavonije i Baranje, Međimurja, Zagorja i Plešivice njegujući, razvijajući i čuvajući vrijednu vinsku tradiciju i sorte koje su karakteristične za svako od ovih područja. Iako mala naspram nekih drugih europskih zemalja u kojima je vino važna turistička i gospodarska grana, Hrvatska se može pohvaliti i ponositi velikim brojem autohtonih sorti koje su našle svoje mjesto i na svjetskom vinskom tržištu. Plavac mali, crljenak kaštelanski ili tribidrag, babić, malvazija, pošip, maraština, grk, bogdanuša, debit, graševina, škrlet, žlahtina, prošek… samo su neke od više od sto autohtonih sorti koje su rođene u našoj zemlji i od kojih svaka govori za sebe o dijelu Hrvatske iz koje potječe. A uz sve naše regije među kojima Dalmacija prednjači po broju autohtonih sorti, valja izdvojiti i Plešivicu kao jednu mikro sredinu u kojoj se osim sjajnih vina rade i sada već slavni pjenušci pa ne čudi da se ovaj položaj popularno naziva i hrvatskom Champagneom. Hrvatskim vinima gostili su se i na kraljevskom dvoru, u njemu su uživali brojni uglednici, no u njemu uživaju i časte se i svi oni kojima je vino dio kulture i filozofije života. Svako vino priča neku svoju priču, manje ili više lijepu, a nekad najljepšu koju možemo zamisliti. Kako god, bez ove najplemenitije tekućine na svijetu život bi u najmanju ruku bio nezanimljiv. Vino nadahnjuje i čini ovaj svijet radosnijim i potpunijim.
