Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan u punoj dvorani Produženi vikend održala je edukativno predavanju o djelovanju EU i država članica po pitanju smanjenja bacanja i povećanja doniranja hrane. Posjetitelji su saznali što je do sada učinjeno i što je još potrebno učiniti da se dodatno smanji rasipanje jestive hrane, kao i kako zakoni, preporuke i pravila mogu negativno ili pozitivno djelovati na tu pojavu.
Odmah na početku panela srušen je mit o tome da se najviše hrane baca u restoranima i trgovačkim lancima podatkom da se na razini EU baci čak 55 % hrane iz domaćinstva dok je 2021. 20% stanovništva živjelo na riziku siromaštva. 2020. bačeno je 286 379 tisuća tona hrane, a samo u Hrvatskoj svakodnevno se baci nekoliko tona kruha. „Kada bi kruh pao na pod, moja baka bi ga ljubila budući da je bio odraz bogatstva i osjećaja da nisi gladan.“ – ispričala je Biljana Borozan na početku te nastavila predavanje u optimističnom tonu: “Dali smo si zadaću da do 2023. prepolovimo količinu bačene hrane. Kad sam se počela baviti ovom temom istočna Europa nije imala odgovore i alate za rješavanja problema bacanja hrane. Tada je Hrvatska u maloj mjeri koristila mogućnosti koje je EU davala za skladištenje hrane, ali danas je predvodnica po tom pitanju. Na ovoj temi sam počela s angažmanom čim sam postala zastupnica, ali prvi bitan događaj bio je 2016. potpisivanje deklaracije koja je dobila 388 potpisa, odnosno većinu zastupnika u Parlamentu. Trenutno postoji više od 50 propisa na razini EU koji uređuje ovu temu, na pozitivan ili negativan način. Zapravo je osnova svega da svi ti zakone vode tome da osoba koja prima doniranu hranu jede ono što bi jeo svatko od nas.“
Kako zakoni koče doniranje hrane?
Ranije se smatralo da je plaćanje PDV-a na donacije razlog koji koči doniranje hrane, no nakon što je kod nas ukinut, pokazalo se da se doniranje hrane nije povećano u niti blizu očekivanoj mjeri. Revoluciju je izazvala Italija koja je prva napravila banke hrane, a rješenje leži u tome da se omogući bolji protok informacija o pozitivnim primjerima kako druge države rješavaju problema. Usvojen je prijedlog za zajedničkom metodologijom izračunavanja količine otpada kako bi startna pravila bila jednaka za sve te ćemo na taj način moći uspješno izmjeriti jesmo li do 2023. uspjeli ispuniti cilj. Osim toga, u izvješću su navedene određene smjernice kako postupati za doniranje, navedeni su primjeri dobre prakse kako ministri ne bi morali zvati jedni druge te je moguće na jednom mjestu naći pregled svih mogućnosti.
Zašto se baca hrana – rokovi trajanja
Podatak da više od polovice građana ne zna razlikovati natpis na artiklima upotrijebiti do i najbolje upotrijebiti do iznenadio je, ali i educirao prisutne. Proizvodi na kojima stoji najbolje upotrijebiti do ne bi se trebali bacati nakon isteka navedenog datuma već ih je potrebno otvoriti i pogledati izgledaju li bojom i mirisom kako bi trebali te se nakon toga mogu normalno konzumirati. Ovdje se najčešće radi o namirnicama poput riže ili tjestenine, a samo usvajanje ove upute može smanjiti količinu bačene hrane za čak 10%.
