Vasilijević je naglasio da su Srbija i Beograd još uvijek relativno nova destinacija, ali ističe da su cijene konkurentne, a usluga na visokoj razini. Kovačević se složio s njim, dodajući da nijedan restoran u Srbiji još uvijek ne zaslužuje Michelinovu zvjezdicu, ali da je važno raditi na razumijevanju gastronomije i podizanju kvalitete ponude. „Srbija je tek prije tri godine počela pregovore s Michelinom, ali tu nedostaje institucionalna podrška. Bez obzira na to, ne očekujem zvjezdice u Beogradu u sljedeće dvije godine, ali vjerujem da će se suradnja s Michelinom proširiti izvan Beograda“, rekao je Vasilijević i dodao da je grad ipak jako popularan zbog živahne zabavne scene i bogate gastronomske ponude. Smatra da je Beograd sada postao fenomen, što nije bilo slučaj prije desetak godina.
Svi sudionici su se složili da Beograd ima potencijal postati važna gastronomska destinacija te da je važno raditi na promociji i podizanju kvalitete ponude kako bi se to ostvarilo. Istaknuli su potrebu za daljnjim ulaganjem u obrazovanje i usavršavanje kuhara te podršku institucija u razvoju gastronomske scene. Beograd je, po njihovom mišljenju, mjesto koje kombinira tradicionalnu srpsku gostoljubivost s modernim trendovima u gastronomiji, privlačeći sve veći broj turista i gurmana iz cijelog svijeta.
Dimitrije Acevski, koji je s 22 godine postao najmlađi executive chef na svjetskoj sceni, istaknuo je da mlađim generacijama danas Michelinova zvjezdica i ne znači puno, no slaže se da bi ona mogla poboljšati prisutnost Beograda u regiji, ali i cijeloj Europi.
Saša Pejić govorio je o važnosti autentičnosti hrane te o potrebi za ozbiljnijim pristupom vinskim kartama i lokalnoj kuhinji. Također, spomenuo je i Lafayette kao primjer uspješnog brenda u gradu koji doprinosi raznolikosti i atraktivnosti beogradske gastronomske ponude. „Siguran sam da je Lafayette napravio više za promociju Beograda nego Michelin“, dodao je Vasilijević i prepričao kako već zna cijeli repertoar u Lafayette, jer svi koji dođu u Beograd žele ići tamo.
Kovačević je naglasio da je proces napretka brz, ali nedostaje baza dobrih kuhara koji mogu nositi gastronomsku scenu, što podsjeća da se treba vratiti na osnovno razumijevanje gastronomije. „Previše se oslanjamo na dostupnost znanja putem interneta, što rezultira brzim otvaranjem restorana s receptima s interneta. Nedostatak osnovnog znanja koje je potrebno da bismo bili ozbiljni u gastronomiji je velik problem“, rekao je Kovačević i izrazio zabrinutost zbog činjenice da većina restorana ne doživi treću godišnjicu, a mnogi ne prežive ni prvu godinu. Primjećuje da je mali broj obiteljskih restorana, dok se sve više otvaraju restorani bez dubokog poznavanja gastronomije.
„Iznenada se pojavio ovaj fenomen Beograda, otprilike oko 2013. godine. Prije toga nije bilo lako putovati do Zadra, ali danas se situacija promijenila. Meni je danas draže otići u Zagreb na ručak nego u bilo koji grad u Europi. Otvorili smo regiju i rodila su se neka nova prijateljstva koja su nas sve povezala“, rekao je Vasilijević, a Dimitrije se nadovezao i rekao kako je Beograd mlada i nova destinacija i postaje fenomenom svakih 3 do 5 godina, jer tada pruži nešto novo.
